Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Dalmatinskoj zagori - Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1757 m). Pripada Dinarskom gorju.

Pogled na Južni Velebit zimi

Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.

Velebitski kanal
 
U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:

- Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
- Srednji Velebit, završava na prijevoju Baške Oštarije preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
- Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
- Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.

Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.


Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.

Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz porodice krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna "Lukina jama" duboka je 1392 m (od visine 1436 m do dubine od 81 m n/m), a "Slovačka jama" 1320 m.

Velebitska degenija

Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.

Premužićeva staza

Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi "Vila Velebita".


Planina predstavlja značajnu prepreku u komunikaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena cestovna veza kroz Velebit ostvarena je tek 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i čestom zatvaranju zbog bure tijekom zime.



Izvor: wikipedia.hr - Foto: Internet, Redakcija portala