Koordinate: N45 23 34.0 / E14 47 51.0 (?)
Visina: 330 metara (?)

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine.

 
Prvi se puta spominje 1884. godine kao izletište za "hrabrije izletnike".


Zeleni vir čini Vražji prolaz (često se spominje i naziv Vrajži prolaz), Muževa hižica i samo područje oko Munjare (hidroelektrane) Zeleni vir sa sedamdeset metarskim vodopadom i jezerom zelene boje, po kojem je i cijelo područje dobilo naziv.


Vražji Prolaz

Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra, među stjenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle.


Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokročila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stjena.


Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stjenu napravljeni su mostići i stepenice kojima se prolazi.


Tu tek sredinom ljeta do korita pritoka mjestimice nakratko dopiru sunčeve zrake.


Stjene su mjestimice pokrivene mahovinom, a na terasama po kojima se kreće divljač, najčešće divokoze.


Vražji prolaz koji se u prošlosti nazivao i vražja provalija, pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao.


Prvi se puta spominje prohodnim za izletnike 1934. godine nakon što su izgrađeni drveni mostići. Prije toga bio je meta planinara koji su njime prolazili penjanjem uz pomoć klinova i drugih planinarskih pomagala.


Od svog osnivanja do danas doživio je mnogo rekonstrukcija i preuređenja u interesu sigurnosti posjetitelja.

Muževa hižica

Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se posebnost ovog atraktivng izletišta, špilja nazvana Muževa hižica. Ova špilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz, blizu kućica za odmor.


Prema narodnoj predaji; za vrijeme najezde turaka oko 1525 tu se djelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u špilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv "Muževa hižica".


Špilja je vrlo prostrana. Dugačka je oko dvijesto metara i bogata je sigama. Na kraju špilje, koja još nije u cjelosti istražena, nalazi se jezerce.


U tom je jezercu, približno u isto vrijeme kada i u Postojnskoj jami, pronađena je čovječja ribica.


Pristup

Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na kupi, iza sela Planina, odvaja se prema Zelenom viru.


Ima nekoliko pješačkih i planinskih staza. Jedna staza vodi od željezničke postaje Skrad, pa treba prijeći željezničku prugu, a zatim nastaviti označenom stazom koja vodi kroz livade i šumarke u dolinu.


Druga vodi jugozapadno pored željezničke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle ponovno označenom stazom u kanjon Vražji prolaz.


Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu. Tim je putem moguć dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste. Tim je pravcem moguće doći u neposrednu blizinu izletišta i autobusima.


Na kraju ceste postoji i parkiralište za automobile. Od parkirališta, do Zelenog vira pješke se stigne za dvadesetak minuta.

Preporučujemo da, ukoliko još niste, posjetite ovaj prirodni biser.

 

Foto: Redakcija portala