Koordinate: N46 15 36.0 / E15 47 52.0
Visina: 718 metara


Maceljska gora (skračeno Macelj) ograđuje Hrvatsko zagorje sa sjeverne strane i dijeli ga od slovenske regije Haloze. Pruža se uglavnom smjerom istok – zapad od Trakošćana do Rogatca, u dužini od gotovo 20 km.


Prijevoj na Zagorskoj magistrali Zagreb - Maribor dijeli ga na dva dijela. Zapadni dio, koji je viši, strmiji i ima pravilan oblik glavnog hrpta s pobočnim ograncima, čini glavninu gore, dok istočni dio ne samo da znatno gubi brdski karakter nego je raščlanjen a dvije usporedne i podjednako visoke kose, među kojima teče potok koji puni Trakošćansko jezero. Kao i večina zagorskih bregova, Maclju je kao cjelini sjeverna padina strma, a južna blaga i bogato raščlanjena, zbog čega i sve jače tekućice silaze na južnu stranu. Najviši vrh (718 m) planinarski nije zanimljiv jer zbog šume nema vidika, a osim toga je granična kota prema Sloveniji gdje kretanje ograničuju pogranični propisi. Premda Macelj nije najviša zagorska planina, u neku je ruku ivorište od kojega se granaju tri glavna lanca: Kuna gora – Cesargradska gora, Strahinjščica- Ivanščica i Ravna gora - Toplička gora. U njemu su i izvorišta triju glavnih zagorskih rijeka: Sutle, Krapinice i Bednje. Narodno je ime planine Maceljska gora, pri čemu se pod gorom misli na šumu. Ime potječe od imenice macel, što je Iokalni naziv za bat (veliki čekić).

U prirodi Maclja najznačajnije je bogatstvo šuma. One su prekrile cijelu planinu i planinarima onemogučuju vidik. Tu nema slikovitih proplanaka kao u drugim zagorskim bregovima, ali upravo su te šume glavna prednost Maclja.


Na Maceljskoj gori nema planinarskih objekata i planinarima je vrlo malo poznata. S hrvatske strane markiran je samo jedan prilaz. Zbog nedostatka istaknutih vrhova i vidikovaca, a i slabije Pristupačnosti u usporedbi s ostalim zagorskim bregovima, ostao je po strani od glavnih planinarskih kretanja. Danas skrivene ljepote Maclja, a to su spokojstvo i tišina gorskih šuma, osobito Crnogoričnih, pozna tek uži krug planinara. Planinarski su najzanimljivije dvije točke: Lugarnica Loborščak i izvor Sutle, koji se nalazi na samoj državnoj međi.


Foto: Internet(?)