Maceljska gora
Koordinate: N46 15 36.0 / E15 47 52.0
Visina: 718 metara
Maceljska gora (skračeno Macelj) ograđuje Hrvatsko zagorje sa sjeverne strane i dijeli ga od slovenske regije Haloze. Pruža se uglavnom smjerom istok – zapad od Trakošćana do Rogatca, u dužini od gotovo 20 km.

Prijevoj na Zagorskoj magistrali Zagreb - Maribor dijeli ga na dva dijela. Zapadni dio, koji je viši, strmiji i ima pravilan oblik glavnog hrpta s pobočnim ograncima, čini glavninu gore, dok istočni dio ne samo da znatno gubi brdski karakter nego je raščlanjen a dvije usporedne i podjednako visoke kose, među kojima teče potok koji puni Trakošćansko jezero.
Kao i večina zagorskih bregova, Maclju je kao cjelini sjeverna padina strma, a južna blaga i bogato raščlanjena, zbog čega i sve jače tekućice silaze na južnu stranu. Najviši vrh (718 m) planinarski nije zanimljiv jer zbog šume nema vidika, a osim toga je granična kota prema Sloveniji gdje kretanje ograničuju pogranični propisi. Premda Macelj nije najviša zagorska planina, u neku je ruku ivorište od kojega se granaju tri glavna lanca: Kuna gora – Cesargradska gora, Strahinjščica- Ivanščica i Ravna gora - Toplička gora. U njemu su i izvorišta triju glavnih zagorskih rijeka: Sutle, Krapinice i Bednje. Narodno je ime planine Maceljska gora, pri čemu se pod gorom misli na šumu. Ime potječe od imenice macel, što je Iokalni naziv za bat (veliki čekić).U prirodi Maclja najznačajnije je bogatstvo šuma. One su prekrile cijelu planinu i planinarima onemogučuju vidik. Tu nema slikovitih proplanaka kao u drugim zagorskim bregovima, ali upravo su te šume glavna prednost Maclja.

Na Maceljskoj gori nema planinarskih objekata i planinarima je vrlo malo poznata. S hrvatske strane markiran je samo jedan prilaz. Zbog nedostatka istaknutih vrhova i vidikovaca, a i slabije Pristupačnosti u usporedbi s ostalim zagorskim bregovima, ostao je po strani od glavnih planinarskih kretanja. Danas skrivene ljepote Maclja, a to su spokojstvo i tišina gorskih šuma, osobito Crnogoričnih, pozna tek uži krug planinara. Planinarski su najzanimljivije dvije točke: Lugarnica Loborščak i izvor Sutle, koji se nalazi na samoj državnoj međi.
Foto: Internet(?)

