Koordinate: N46 16 17.9 / E15 59 02.0
Visina: 680 metara (piramida)


Ravna gora je najsjevernija planina Hrvatskog zagorja. Njezin je reljef vrlo zanimljiv. Prirodne sile savile su gorski vijenac gotovo u krugu koji je otvoren samo na jednom mjestu, tako da planina ima izgled potkove okrenute prema jugu.


Promjer vijenca je oko 4 km, a promjer kotline u njemu oko 3 km. Neki geografi smatraju tu goru ogrankom Maclja, no oma je od njega oštro odvojena potočnim dolinama. Vrhovi u vijencu podjednake su visine, greben je bez većih vrhova, ali su planinske padine strme. Gledano izdaleka gora ima izgled prosječne piramide. Vjerojatno zbog vrhova podjednako iste visine, unatoč svojoj stmini, dobila je naziv Ravna gora. Na zapadnoj je padini strmina čak tolika da su se pojavile i okomite gole stijene, dajući tom dijelu planine alpsko obilježje. Tu se pružio niz od četiri razlomnjene stijene, vapnenačke i dolomitne građe, poznat pod imenom Velike pečine. Na planinskoj zaravni mjestimično ima i kraških pojava u obliku ljevkastih ponikava.
 

Na sjevero – istočnom obronku, u dolini V. Sutinske, nalazi se ulaz u špilju Vindiju. U njoj su otkriveni ostaci neandertalskog čovjeka. Godine 1964. zakonski je zaštićena kao palentološki spomenik prirode.

Cijela je Ravna gora pokrivena gustim plaštem šume, u kojoj je osobito lijepa primjesa crnogorice. Ugodnom hladovinom i mirisom crnogorice više je nalik perivoju nego planini. Usred potkove koju je savio vijenac Ravne gore nalazi se izvorište potoka Kamenice. Zanimljiva je kraška pojava tog potoka koji na svom putu ponire i opet izbija na površinu.


Ravna gora je danas glavno područje rada varaždinskih planinara, dok je nekoć bila Ivanščic. Kada su planinari iz Ivanca 1929. sagradili kuću na vrhu Ivanščice, varaždinska je podružnica HPD-a Ravna gora pokrenula sličnu akciju i 1932. sagradila na Ravnoj gori svoj planinarski dom. Glavne planinarske vrednote Ravne gore, osim planinarskih domova, najviši vrh sa željeznom piramidom i zanimljivom starinskom crkvicom, romantična dolina potoka Kamenice s tišinom njezinih šuma i Veline pečine s kojih je ne samo lijep vidik na Trakošćan u podnožju nego su njihove okomite, glatke i nekoliko desetaka metara visoke stijene zanimljive i penjačima.