Koordinate: N / E
Visina: 561 metara (Ravnica) / 522 metara (Kuna gora)

Planinski niz koji Hrvatsko zagorje dijeli u dvije zasebne kotline spušta se od svog najvišeg vrha u Ivanščici postupno u smijeru zapada smjeru preko Strahinjščice, te završava Kostelskim gorjem.


Ovo gorje počinje nedaleko od Krapine, tamo gdje ga rječica Krapinica strmom sutjeskom dijeli od Strahinjčice. Pruža se u dužini od 20 km sve od Sutle, u dužini od daljnjih 30 km.

Visina Kostelskog gorja je neznatna i samo na nekoliko mjesta prelazi visinu od 500 metara: u Ravnici (561 m) na istoku, na Kuna gori (522 m) u središnjem dijelu i Koštrunu (505 m) na zapadu. Sve drugo je zapravo tipično zagorsko humlje, doduše vrlo lijepo i slikovito, ali naseljeno o obrađeno.

Postoji nekoliko planinarski zanimljivih točaka, zgob kojih vrijedi posjetiti ovo gorje. U istočnom dijelu nalazi se stožast vrh Brezovica (534 m), koji već izdaleka privlači pogled planinara. Prije pola stoljeća Brezovica je bila popularno izletište krapinskih planinara, sve dok nije sagrađen dom na Strahinjščici. Danas je na vrhu telekomuikacijski toranj do kojeg je probijena i brdska cesta. U središnjem dijelu gorja zanimljiva je gradina Kostel (od lat. castelum), po kojoj je cijelo gorje dobilo ime, zatim romantična klisura Kosteljina, te Kuna gora zahvaljujući izgradnji planinarske kuće i blizini najvišeg vrha.


U zapadnom dijelu nedostatak istaknutih vidikovaca nadomješta zanimljiv i dobro sačuvan stari grad Veliki Tabor, slikovito smješten na vrhu brda. Kostelsko gorje je područje rada PD Kuna gora iz Pregrade koje vodi brigu i o svojoj planinarskoj kući.


Foto: plsavez.hr