Koordinate: N46 11 21.9 / E15 54 30.0
Visina: 846 metara

Strahinjščica je srednje visoka šumovita planina koja povezuje Ivanščicu na istoku, s Kostelskim gorjem na zapadu i zajedno s njima dijeli Zagorje na dvije kotline.


Njezina glavna kosa strmo se uzdigla između sela Jesenja i Strahinja, u smjeru istok – zapad, u dužinu od desetak kilometara. Ta kosa na zapadu završava markantnim strmim vrhom s kamenom glavicom odakle je lijep vidik (Slon, 445m), a na istoku Hajdinskim zrnom (738 m) na kojemu su Pisane pečine. Od Ivanščice je dijeli sutjeska Očura, a od Kostelskog gorja sutjeska Krapinice. Orografski i planinarski smatramo je poesbnom planinom.Poprečan presjek gore iznosi oko 3 km, što znači da su njezine padine strme, a greben oštar.

Ime je dobila po selu Strahinju na svom podnožju. U novije doba počelo je pravladavati ime Strahinjčica, pa čak i Strahinčica, ali je narod od davnine zove Strahinjščica.


Lako je pristupačna i može se bez većih poteškoća prijeći uzduž i poprijeko u jednom danu. Neki dijelovi Strahinjščice imaju značajke višega gorja: veliku strminu, duboko usječene klance, mjestimice ogoljeli greben i vapnenačke stijene.

Planinarsko posječivanje Strahinjščice počelo je već u prvim godinama razvitka hrvatskog planinarstva. Godine 1883. HPD je imao u Krapini svog povjerenika i prvo markiranje planinarskih staza izveli su 1892., a 1899., odmah nakon osnutka podružnice „Strahinjščica“ u Krapini, dao je prokrčiti stazu na vrh Goleša. U to doba je na Golešu podignuta i razgledna piramida.


Najzanimljivija mjesta na gori su planinarski dom s okolicom i stijena Dedek iznad doma, s koje je lijep vidik na Krapinu. Nekada popularni Goleš, a također i najviši vrh planine, ne pružaju širok vidik zbog razvijene šume.

Planinarsko društvo Strahinjščica brine o svom planinarskom domu i održavanju markacija.


Foto: Internet (?)